Školjke

Više u kategoriji »

Razno

More on this category »

Novo dodano

Životinja kao poklon

Napisao Volim životinje uutorak, 11. prosinca 2012. | 15:20


Životinja kao poklon

Približavaju nam se blagdanski dani i dani darivanja.Mnogi će provesti mnogo u razmišljanju kakav dar kupiti prijatelju ili svojim najmilijim,a znamo kako nekad izbor dara može biti naporan i iscrpljujući.

Većina će se dvoumiti među igračkama,poslasticama ili možda pokloniti nekome kakvog kućnog ljubimca?

Ovim postom ću se dotaknuti kućnih ljubimaca iz jednostavnog razloga a on je kako živa bića nisu na poklon.Znam da će ova tema zaslužiti mnoge kritike ali ja ću svejedno napisati ono što mislim.Mnogi će reći;"Šta, netko će meni reći dali da kupim psa,mačku ili pticu nekome na poklon Puii,pa to je samo životinja i ja je mogu nekome pokloniti."

Čovjek je sebe proglasio superiornim i najiteligentnijim bićem na Zemlji pa si dozvoljava nehumane postupke a da pri tome ne razmišlja kako je i on dio prirodnoga ciklusa kao i sva živa bića i biljke.Priroda je omogućila i podarila svima život na Zemlji i pravo na život ima svatko.

Danas smo svjedoci sve više napuštenih,ogladnjelih,maltretiranih životinja u našem okruženju a zašto?

Razlog je vrlo jednostavan,mi kao superiorna i najiteligentnija bića odlučimo se nabaviti životinju ili pokloniti a da se prije toga ne informiramo o obavezama koje nam dolaze nabavom tih nježnih bića i naposlijedku ih odbacimo.Čovjek nikako da shvati da životinje nisu igračke.

Svima nam je poznat onaj osjećaj kod nabave životinje tek odvojene od ćuće i majke,srce nam puca od ljubavi i nježnosti kad dotaknemo malu i bespomoćnu životinju.U tako malu i bespomoćnu životinju se zaljubimo i uzmemo je kući a naposlijetku kako je njihov proces odrastanja mnogo brži od ljudkoga nađemo se u problemima jer sad je životinja velika i to nije više ono što smo očekivali ili htjeli.

Kao superiorna i najiteligentnija bića poznajemo barem deset rasa pasa i mačaka i nemamo nikakvo opravdavanje za odbacivanje životinja kad nisu više za igru ili zabavu.Neki odu korak dalje pa se ponašaju kao bezosjećajni gadovi i počnu maltretirati bespomoćne životinje.Takav tip ljudi je ubiti kukavica koja želi pokazati svoju moć na bespomoćnom biću a ponekad kad osjeti opasnost na svojoj koži u 90% slučajeva podvije rep i ode kući plakati.

Zaboravljaju kako ta bića mogu biti dobri i vjerni prijatelji za razliku od superiornijih i najiteligentnijih bića a rijetko se sjete koliko života su manje inteligentna bića spasili superiornijim i najiteligentnijim bićima.

U Ustavu Republike Hrvatske jasno stoji,kako sva živa bića bez obzira na rasu,boju kože,vjersku opredjelenost ili inteligenciju ima pravo na dostojanstveni život u Hrvatskoj.

U Zakonu Republike Hrvatske također postoji zakon,koji brani svako zapuštanje ili maltretiranje bilo kakvog živog bića pa tako i životinje.Postoje kazne za nehumano ponašanje prema životinjama,novčane pa čak i kazneni progon.To je ono što je lijepo zakon štiti živa bića u Republici Hrvatskoj.

Na žalost postoji i druga strana priče.

Mnoge institucije,koje se trebaju baviti ovim problemima zatvaraju vam vrata pred nosom a neke vam se čak i smiju u lice.

Udruge i azili su prepuni i njihovi volonteri ne uspijevaju voditi brigu o svim napuštenim i maltretiranim životinjama pa se mnoge institucije ogluše na njihov poziv za pomoć a naravno tu je i čovjek,koji u većini slučajeva samo odmahne rukom(čast izuzecima koji pokušavaju pomoći) i počasti vas kojom pogrdom riječi.

Žalosno je kako se čovjek ponaša prema nemoćnima a još žalosnije je kako se institucije koje su zadužene da provode zakone i pruže pomoć nemoćnim životinjama ne rade ništa a dobivaju plaću za to.Naravno u medijima o zlostavljanim životinjama čujemo samo onda kad puni rubriku crne kronike.

Kao autor ovog posta molim Vas da prije kupnje ili nabave bilo kakvog kućnog ljubimca dobro se informirate o obavezama i vašim mogućnostima da ne postanete bezosjećajni kukavični gad kao ovaj.

Otrovna riba-napuhača ulovljena i u Sloveniji

Napisao Volim životinje uponedjeljak, 10. prosinca 2012. | 20:48






Otrovna riba iz vrste napuhača (lat. sphoroides pachygaster) čiji su primjerci zadnjih godina ulovljeni u hrvatskim vodama doplivala je i do Slovenije. Jedan ribar iz Pirana ulovio je u četvrtak prvi zabilježeni primjerak te ribe u slovenskom moru, našavši je u mreži koju je bacio otprilike pet morskih milja od obale, na dubini 22 metra, piše u petak ljubljansko "Delo".

Riba je dužine 35 centimetara i teška nešto manje od jednog kilograma. Ihtiolog Lovrenc Lipej izjavio je za "Delo" da se radi o istoj vrsti ribe koja je prije nekoliko tjedana uhvaćena u moru blizu Dubrovnika, a nedavno i kod Pule te da je zato i očekivao da će na nju prije ili kasnije naletjeti i slovenski ribari.

- Ulovljena napuhača dokaz je zagrijavanja Jadrana, kaže Lipej. Iako od te vrste ribe posebno vješti kuharu u Japanu pripremaju riskantnu i skupu poslasticu poznatu kao "fugu", slovenska napuhača neće završiti na tanjuru jer sadržava vrlo otrovni tetrodotoksin, posebno u jetrima i spolnim žlijezdama. "Nije opasna na dodir, ali jest na tanjuru - živi dokaz da sve što pliva u moru nije i jestivo", upozorava slovenski ihtiolog Lipej






Crnogorci oborili rijetkog orla zbog straha da ih - špijunira!






Crni orao, veoma rijetka europska ptica, koga su poljski ornitolozi bili "opremili" odašiljačem radi praćenja njegovog kretanja, nađen je mrtav u Golubovcima kod Podgorice .

Orao je nađen u dvorištu direktora Nacionalnog parka "Skadarsko jezero" Gorana Škatarića, gdje ga je, kako je navodono, donio jedan lovac. Lovac je, navodno, ranjenog orla pronašao u mjestu Podhum, a rendgenski snimak je pokazao prisustvo sačme u tijelu ptice.

Škatarić je transmiter za praćenje predao policiji zbog sumnje da je riječ o špijunaži .

Crnogorski ornitolog Mihailo Jovićević je podnio kaznenu prijavu protiv nepoznate osobe koja je ranila orla, ali je zamjerio i Škatariću što nije ranjenog orla odnio na veterinarski pregled.

Prema podacima kojima raspolaže Jovičević, u svijetu postoji samo osam parova crnog orla, zbog čega je ta ptica zaštićena od Europske unije.

Poljski ornitolog Pavel mirsko obavijestio je Jovićevića 3. prosinca da je ptica najvjerojatnije uginula, nakon čega je on krenuo u potragu.


Dagnja




Autor: Roberta F.
Dagnja pripada obitelji dagnji-Mytilidae,sa znastvenim nazivom Mystilus galloprovincialis.Naši ribari je još nazivaju raznim imenima kao: pedoć.Njezina dužina doseže maksimalno uduljinu do 150 mmi dosegne težinu do 0,20dg.

Dagnja je jestiva školjka,kojoj je meso ukusno kuhano i sirovo a i vrlo je hranjivo.Velike količine dagnji konzerviraju u kutijama i spremaju se u duboko zaleđivanje.Ljuska se iskorištava za mljevenje kao dodatana hrana životinjama,a zatim kao umjetno gnjojivo,te kao dodatak za moderne ceste.

Dagnja osim čovjeka ima i mnogo neprijatelja.Napadaju je ribe jakih čeljusti,morske zvijezde i rakovi.Hrani se planktonima,organskim letećim česticama i algama.Dagnja je dvospolac i vrlo je plodna,tako da ispušta do 25.milijuna jaja a mrijesti se dva puta godišnje-u rano proljeće i kasnu jesen.Njezina ličinka lebdi u vodi,a nakon što se prilijepi za stijenu,poćinje rasti.One se pričvršćuju za podlogu nitima koje omogućuju da ih ne odnesu valovi i morske struje.Za oseke se nađe na suhom pa čvrsto zatvori ljušture tako satima može ostati bez vode.

Dagnje se mogu uzgajati na konopima i uz pomoć bova koje održavaju konope na površini mora.Mlađ za uzgoj dagnji se skida sa konopa na plantažama i stavlja se u posebne plastične mreže namijenjene za uzgoj dagnji.U Istri i Kvarneru najpoznatija su uzgajališa u Istri Limski kanal,Santa Marina i okolica Umaga dok na kvarneru nema uzgajališta dagnji.

Dagnja po mišljenju većine sportskih ribolovaca je najbolja meka zbog pohlepnosti riba koje ju jedu.Problem sa dagnjom kod sportskih ribolovaca-udičara je što je vrlo sluzava i mekana pa većina ribolovaca ju sosoljava ili lagano prokuhava ali najbolja je svježa zbog sluzavosti koju ispušta.

Temeljem Naredbe o zaštiti riba i drugih morskih organizma dagnja se nesmije skupljati,loviti i stavljati u promet ispod 5 cm.

Prnjavica



Prnjavica-Dondola


Prnjavica (lat. Venus verrucosa) morska je školjka iz obitelji ladinki (veneridae),a uzduž naše obale i otoka se još naziva: brbavica, kučica, dondola, grop, rovanica, ladinka.


Prnjavice su sivkaste ili žućkaste te su izbrazdane velikim brojem rebara. Rebra na ljušturama također štite od predatora poput puža volka. Ljuštura je podijeljena na dva simetrična dijela, okruglog je oblika, malo zadebljana na onom kraju gdje se ljušture spajaju. Prnjavica naraste maksimalno do 70mm duljine,a dosegne težinu do 10 dg,a srednja lovna težina joj iznosi oko 4 dg.Ova vrsta školjke obitava u istočnom Atlantiku od obale Norveške pa sve do krajnjeg juga afrike i Južnofričke republike. Nalazimo je i oko Kanarskog otočja, Azora, Madeire te u Mediteranu.


U Jadranu je prnjavica prisutna u svim njegovim dijelovima ali najviše tamo gdje je dno mekano i pjeskovito.
Prnjavice žive na morskom dnu, pješčanim i šljunkovitim dnima na manjim dubinama pomiješanim s muljem i kamenčićima i u zonama gdje žive gotovo sve vrste školjaka, zbog toga što se samo tu zadržava plankton kojim se prnjavica hrani. Nalazimo je uzduž cijele naše obale u plitkoj vodi pa sve do 15 metara dubine osobito na mjestima gdje se osjeća preljev slatke vode. One prnjavice koje slučajno iskopaju valovi ili ribe mogu ostati dugo otkopane i lako preživjeti ali samo ako u blizini nema volaka.

Mrijesti se krajem proljeća i ljeti(travanj,svibanj,lipanj).Polaže jaja.Meso školjke brbavice je vrlo ukusno i traženo i smatra se izuzetnom delikatesom pa je tome ova školjka jedna od najskupljih na tržištu.Nekada u stara vremena,sladokusci su naručivali tu školjku za bečki dvor. Stručnjaci Razvojno-istraživačkog centra za marikulturu na Bistrini u Malostonskom zaljevu, prvi su u svijetu uspješno obavili mrijest ove vrste školjke, što se smatra povijesnim činom u dvogodišnjem istraživačkom radu.

Kunjka




Kunjka-Arca noae


Kunjka pripada obitelji lađica(Arcidae),sa znastvenim nazivom Arca noae.Boje je mrkosivosmeđe ili nečisto sivocrnkaste.Osim imene kunjka naši ribari ju je nazivaju još:mušula,školjak,Noina lađica,kunka,mošul,mušura itd..

Rasprostranjena je uzduž čitave obale i otoka Jadrana i to u gustim kolonijama.Živi uglavnom na tvrdim podlogama,ali i na šljunkovito-ljušturastim dnima,gdje je ispremješano kamenje.Drži se pričvršena na kamenju istijenama,a hrani se planktonima i organskim lebdećim česticama,te detritusom.Polaže mnogo jaja i mrijesti se u proljeće.

Poznatija lovišta kunjki su uz zapadnu obalu Istre-od Izole do Novigrada,Pašmanski kanal i Malostonski kanal a nalazi se i na mnogo drugih područja.

Meso je vrlo ukusno i jede se kuhana ili sirova.Najduže točke kunjke iznose 100 mm,a dosegne težinu do 6 dag,a srednja lovna težina je oko 2 dag.

Mali Oraščić




Mali oraščić pripada obitelji Nuculidae a znastveni naziv joj je NUCULA NUCLEUS.Školjka je glatka jajolikog ili trokutastoga oblika.

Po ljušturama su nenaglašene koncentrične brazde,a ventalni rub ljušture je nazubljen.Najduže njezine točke iznose 12 mm.Njezina boja je boja bijele kave a s unutrašnje strane je glatki odsjajni sloj.Mali oraščić živi pretežno na muljevitom dnu u vodi dubljoj od 10 metara.Rasprostranjena je vrsta uzduž cijeloga Jadrana.Njezin način života je uglavnom isti kao i kod većene školjaka.Plitko se ukopava u muljevitome dnu na dubini od 10 do 50 metara.Hrani se planktonima i ostalim leteći česticama.Školjka je dvospolac i polaže jaja za daljanje razmnožavanje.Gospodarsko značenje nema.




Oraščić

Oraščić ili znastvenim nazivom NUCULA SULCATA pripada obitelji Nuculidae.Također za ovu vrstu školjke se koriste i još dva znastvena nazivaNUCULA DEDUSSATA i NUCULA POLII.

Školjka ima isti oblik kao NUCULA NUCLEUS,od koje se samo razlikuje po tome što ima izraženije zube a vanjski oblik strukture ljušture ima radijalne i spiralne brazde koje formiraju jednu tanku izgledom mrežicu.

Njezina dužina na najandužim točkama iznosi 15 mm.Njezina boja je tamnožuta sa kombinacijom okersmeđom.Školjka živi na muljevitom i pjeskovitom dnu do 50 metara a rasprostranjena je na čitavom Jadranu.Plitko se ukopava i živi u muljevitim ravnim dnima od 10 do 50 metara,a hrani se planktonima i letećim česticama.Kao i sve druge školjke za razmnožavanje polaže jaja.Gospodarske vrijednosti skoro i nema.


Sjajni Oraščić


Sjajni oraščić ili znastvenim nazivima NUCULA NITIDA i NUCULA TURIDIDA NITIDIOSA WINCKWORTH pripada obitelji Nuculidae.Školjka izgledom je glatka,jajolikoga ili trokutastoga oblika sa sjajnim ljušturama koje su ukrašene nepravilnim i radijalnim prugama.

Ljušture su vrlo tanke i ovalnoga oblika,a vertalni rub ljušture je nazubljen.Najduže točke školjke su 13 mm.Njezina boja s vanjske strane tamnosmeđa a unutrašnjost odsjaja.Rasprostranjena je uz duž Jadranske obale i živi na muljevitom pjeskovitom dnu na dubini od 20 metara.Školjka se plitko ukopava u pjesak ili mulj a često stvara i velike naseobine.

Sjajni oraščić polaže jaja,a hrani se planktonima i letećim česticama.Gospodarske vrijednosti nema.

Nježni Oraščić




Nježni Oraščić školjka nježne građe,jajolikog oblika i s jednim špičastim produžetkom pripada obitelji NUCULANIDAE s još devet znastvenih imena:


LEDA FRAGILIS,
NUCULANA FRAGILIS,
LEDA COMMUTATA PHILIPPI,
NUCULA MINUTA SCACCHI,
NUCULA STRIATA PHILIPPI,
NUCULA PELLA PAYRAUDEAU,
LEMBULUS DELTOIDES RISO,
ARCA FRAGILIS CHEMNITZ,
ARCA PELLA GMELIN,Vanjska struktura školjke izrezbarena koncetričnim brazdama a unutrašnjost je glatka i sjajna.Njezine najduže točke iznose 8 mm a vanjska joj je boja svjetlosmeđa.Nježni Oraščić spada u rijetku vrstu na Jadranu i stoga živi u muljevitim i pjeskovitim dnima.Živi u većim dubinama,zakopava se u mekana dna,hrani se organskim lebdećim česticama i polaže jaja
More on this category »